Ovde možete pronaći i preuzeti obrasce (zahteve, molbe, formulare i sl.) potrebne zaposlenima za pisanu komunikaciju sa poslodavcima, državnim ustanovama i institucijama.
Priloženi su obrasci koji se odnose na komunikaciju u vezi sa problemima označenim od strane učesnika projekta “Radna prava -odmah” (2011.g) udruženja “S.T.R.I.K.E.”, kao problemi sa kojima se zaposleni najčešće suočavaju.
Na ovaj način želimo da podstaknemo zaposlene da se pisanim putem obraćaju poslodavcima, ustanovama i institucijama iz svih onih razloga koji su navedeni u “Putokazu za radna prava”.
Želimo i da pomognemo zaposlenima koji nisu sigurni kome da se obrate kada imaju konkretne probleme u oblasti radnih odnosa. Konačno, cilj nam je i da pomognemo zaposlenima da povrate svoje radno samopouzdanje i dostojanstvo.
Zbog preglednosti i boljeg snalaženja među obrascima, ispred svakog obrasca će biti navedeno za koji problem se obrazac koristi, kome se obrazac dostavlja i sl.
1.1. Neisplaćeni doprinosi
Za neplaćene doprinose za zaposlenog, a koji su obaveza poslodavca, nadležna je Poreska uprava i to njen ogranak prema sedištu poslodavca.
Nadležnoj Poreskoj upravi se podnosi zahtev za uplatu doprinosa sa naznakom ličnog broja zaposlenog pod kojim se vodi kod Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje, perioda za koji se potražuju doprinosi i naziva poslodavca kod koga je zaposleni radio i koji nije izvršio uplatu doprinosa.
Uz zahtev se dostavlja kopija radne knjižice i ispis podataka o zaposlenom kao osiguraniku koji se pribavlja u nadležnoj flijali Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje.
1.2. Zahtev za isplatu doprinosa po osnovu sudske presude
Na osnovu pravosnažne i izvršne sudske presude kojom je poslodavac obavezan da zaposlenom uplati doprinose, zaposleni može pokrenuti izvršni postupak. U ovom postupku poslodavac se novčano kažnjava dok ne izvrši uplatu doprinosa.
Jednostavniji i povoljniji način je da se zaposleni sa pravosnažnom i izvršnom presudom obrati nadležnoj Poreskoj upravi i da podnese zahtev za uplatu doprinosa sa naznakom ličnog broja zaposlenog pod kojim se vodi kod Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje, perioda za koji se potražuju doprinosi i naziva poslodavca kod koga je zaposleni radio i koji nije izvršio uplatu doprinosa.
Uz zahtev se dostavlja primerak pravosnažne i izvršne presude, kopija radne knjižice i ispis podataka o zaposlenom kao osiguraniku koji se pribavlja u nadležnoj flijali Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje.
1.3. Zahtev za korišćenje godišnjeg odmora
Zahtev za korišćenje godišnjeg odmora (u celini ili iz dva dela) se podnosi poslodavcu i to u dva primerka od kojih jedan ostaje zaposlenom nakon što je overen od strane poslodavca. Zahtev treba podneti blagovremeno, pre otpočinjanja korišćenja godišnjeg odmora.
1.4. Sporazum o prestanku radnog odnosa
Sporazum o prestanku radnog odnosa se zaključuje između poslodavca i zaposlenog, na inicijativu bilo kog od njih.
Sporazum treba da sadri podatke o stranama, ugovoru o radu koji se raskida, otkaznom roku, o stanju i uređenju međusobnih potraživanja.
Poslodavac mora da uputi zaposlenog na posledice zaključenja sporazuma u smislu gubitka prava na novčanu naknadu kod Nacionalne službe za zapošljavanje.
Sporazum moraju da potpišu obe strane.
1.5. Izjava o otkazu ugovora o radu
Izjavu o otkazu ugovora o radu daje zaposleni i dostavlja je poslodavcu. Izjava o otkazu je samostalna izjava i predstavlja isključivu volju zaposlenog.
Poslodavac nakon dostavljanja ove izjave donosi rešenje o prestanku radnog odnosa, ali je ovo rešenje samo deklaratorno, odnosno rešenjem se samo konstatuje postojanje otkaza od strane
zaposlenog.
1.6. Otkaz Ugovora o radu
Nakon dostavljanja izjave o otkazu od strane zaposlenog, poslodavac donosi deklaratorno rešenje kojim se konstatuje da je zaposleni podneo izjavu da otkazuje ugovor o radu i želi da prestane da radi sa određenim danom.
1.7. Zahtev za pokretanje postupka za zaštitu od zlostavljanja (kod poslodavca)
Zahtev za pokretanje postupka za zaštitu od zlostavljanja na radu se podnosi poslodavcu, najkasnije u roku od 6 meseci od dana kada je poslednji put izvršeno zlostavljanje.
Zaposleni mora u ovom zahtevu označiti lice koje vrši zlostavljanje, navesti kada je započelo i period u kojem traje. Potrebno je da zaposleni opiše radnje za koje smatra da predstavljaju zlostavljanje, zatim da navede kada su se one dešavale i koliko često su se dešavale, kao i da li su se dešavale pred svedocima. Konačno, zahtevom zaposleni traži i zaštitu.
1.8. Izjava o prihvatanju posrednika
Po prijemu zahteva za zaštitu od zlostavljanja, poslodavac je dužan da predloži posredovanje kao način rešavanja spornog odnosa uz istovremeno predlaganje posrednika u postupku zaštite od zlostavljanja i da predlog dostavi zaposlenom koji je pokrenuo postupak.
Zaposleni treba odmah da se izjasni da li prihvata postupak posredovanja i da li je saglasan da postupak posredovanja vodi predloženi posrednik.
1.9. Zahtev za izdavanje pismenog naloga
U slučaju da poslodavac izda nalog zaposlenom za izvršenje radnog zadatka suprotno članu 33 Zakona o bezbednosti i zaštiti na radu, najbolje bi bilo da zaposleni zatraži pismeni nalog.
Takav Zahtev se upućuje poslodavcu.
1.10 Prijava Inspekciji rada (povreda bezbednosti i zaštite na radu)
Zaposleni može da se obrati Inspekciji rada radi zaštite svojih prava iz radnih odnosa.
U tom slučaju zaposleni podnosi prijavu u kojoj označava poslodavca, opisuje događaj i navodi koja je povreda prava učinjena.
Preporučuje se da zaposleni odmah po predaji pismenog zahteva zatraži broj pod kojim je zavedena njegova prijava, te da nakon nekoliko dana zatraži pismenim putem informacije od Inspekcije rada šta je učinjeno po njegovoj prijavi.
(Napomena: konkretan primer obrasca se odnosi na prijavu zbog povrede bezbednosti i zaštite na radu zaposlenog.)
1.11. Prijava Inspekciji rada zbog neprijavljenog bolovanja
Kao i u prethodnom primeru obraćanja Inspekciji rada, zaposleni podnosi prijavu u kojoj označava poslodavca, opisuje događaj i navodi povredu prava koja je učinjena.
Preporučuje se da zaposleni odmah po predaji pismenog zahteva zatraži broj pod kojim je zavedena njegova prijava, te da nakon nekoliko dana zatraži pismenim putem informacije od Inspekcije rada šta je učinjeno po njegovoj prijavi.
( Napomena: konkretan primer obrasca se odnosi na prijavu neisplaćivanja naknada za vreme bolovanja zaposlenog.)
Napomena:
zaposleni može podneti Inspekciji rada Zahtev za odlaganjem izvršenja rešenja poslodavca o otkazu ukoliko je zaposleni poveo radni spor. Ako inspektor rada utvrdi da je otkazom poslodavac očigledno povredio pravo zaposlenog, saglasno čl. 271 Zakona o radu, on će svojim rešenjem odložiti izvršenje rešenja poslodavca o otkazu ugovora o radu do donošenja pravosnažne odluke suda. Zaposleni može takav zahtev podneti u roku od 30 dana od pokretanja radnog spora a inspektor je dužan da rešenje o odlaganju izvršenja donese u roku od 15 dana od podnošenja zahteva.
1.12. Zahtev za dostavljanje informacija (kod poslodavca)
Zaposleni ima pravo da bude obavešten o pitanjima koja se odnose na njegov radno-pravni status i prava. Ukoliko poslodavac izbegava da na ova pitanja zaposlenog odgovori, zaposleni može podneti zahtev radi dostavljanja informacija.
Zahtev se podnosi poslodavcu.
1.13. Zahtev za dostavljanje informacije od javnog značaja
/”Svako ko zatrai ima pravo da sazna svaku informaciju u posedu vlasti, osim u slučajevima u kojima je zakon odredio drugačije” /
Ako se zaposleni pisanim putem obratio bilo kom organu javne vlasti sa molbom zahtevom i sl. a u razumnom roku nije dobio odgovor, može iskoristiti i pravo na slobodan pristup informacijama od javnog značaja da bi dobio potreban odgovor.
Zahtev te vrste može se uputiti odgovarajućem organu vlasti i kada je zaposlenom potrebna neka informacija iz dokumenta koje ima taj organ. U suštini, pravo na slobodan pristup informacijama od javnog značaja je pravo na pristup službenim dokumentima. U Zahtevu se može tražiti obaveštenje da li organ javne vlasti ima traženu informaciju, da li je moguć uvid u dokument koji sadrži traženu informaciju i druge opcije koje su navedene u samom zahtevu. Organi javne vlasti imaju rok od 15 dana za dostavljanje odgovora, a ukoliko to ne učine (“ćutanje” organa) postoji jasna procedura za podnošenje žalbe Povereniku za informacije od javnog značaja.